Manastir Prislop

Manastir Prislop – duhovno i povijesno utočište u srcu Hațega

Povijest i ktitori

Manastir Prislop, smješten u blizini sela Silvașu de Sus, županija Hunedoara, jedno je od najstarijih monaških naselja u Transilvaniji. Iako su njegovi počeci obavijeni tajnom, pretpostavlja se da su ga u srednjem vijeku osnovali rumunjski plemići iz Ciule. Prvi neizravni dokumentarni zapis datira iz 1360. godine, no današnja crkva, povijesni spomenik (kod HD-II-m-A-03447), potječe iz 16. stoljeća. Godine 1564. kneginja Zamfira, kći Moisea Vode iz Vlaške, obnovila je samostan „od temelja”, spasivši ga od propasti. Kao žena, Zamfira je djelovala na već postojećem samostanu, opremivši ga relikvijama i moćima, od kojih je samo jedna ikona preživjela do danas. Njezin nadgrobni kamen, fragmentiran, čuva se unutar samostana.

U 17. stoljeću ovdje je živio Sveti Ivan od Prislopa, pustinjak koji je isklesao svoju ćeliju u obližnjoj pećini, koja je kasnije postala mjesto hodočašća. U istom razdoblju samostan je bio domaćin crkvenoj školi za mlade koji su se pripremali za svećenike. U 18. stoljeću Prislop je prešao pod jurisdikciju grkokatoličke crkve, a dobio je i fresku koju je naslikao slikar Simion iz Piteștija, od koje su sačuvani samo fragmenti.

Vjerske promjene i istaknute ličnosti

Početkom 20. stoljeća grkokatolički biskup Demetriu Radu koordinirao je obnovu, a 1911. godine jeromonah Leon Manu, bivši starješina ruskog samostana Maria-Pócs, revitalizirao je bazilijansku zajednicu. Godine 1948., nakon zabrane Rumunjske ujedinjene crkve, samostan je preuzeła Rumunjska pravoslavna crkva. Ovdje je premješten redovnik Arsenie Boca, koji je kasnije postao duhovnik zajednice monahinja do 1959. godine, kada je komunistički režim ukinuo samostan. Njegov grob, smješten na samostanskom groblju, danas je važno mjesto hodočašća.

Arhitektura i pristup

Crkva samostana, izgrađena u tradicionalnom transilvanskom stilu, čuva elemente stare gradnje iz 16. stoljeća, dopunjene kasnijim intervencijama. U unutrašnjosti se ističe ikona koju je darovala Zamfira te fragmenti freske iz 18. stoljeća. Pećina Svetog Ivana od Prislopa, isklesana u obližnjoj stijeni, otvorena je za posjet vjernicima.

Samostan danas djeluje kao ženski samostan i udomljuje Bogoslovni monaški seminar „Sveta Katarina”. Pristup je moguć s državne ceste DN66, preko županijske ceste koja povezuje Silvașu de Sus s Hațegom. Radno vrijeme i cijene dostupni su na licu mjesta.